Members in News

First 1 2 3 4 5  ... Last 

15.04.2018.

Kovacic gost Emisije Pravac: o Siriji, Kosovu...

https://www.youtube.com/watch?v=zgf9gcPGYkI&feature=youtu.be


15.04.2018.

Tanjug: Kovacic o napadu na Siriju

http://www.tanjug.rs/multimedia.aspx?izb=v&&GalID=347571


07.03.2018.

Respekt se ne kupuje

Faktor

Razgovarao:
Milan MILIDRAG

Nedavni poziv Bilderberg grupe premijerki Srbije Ani Brnabić da prisustvuje godišnjem sastanku u Torinu od 7. do 10. juna obnovio je interesovanje sr­pske javnosti o čemu se razgova­ra u tim grupama koje čine uticajni ljudi iz svijeta biznisa i politike, po kom kriterijumu biraju članove i šta znači kada nekoga od Srba pozo­vu na sastanak. Sve je još intrigantnije jer su sastanci Bilderberga od osnivanja 1954. tajni. Bez pris­ustva medija; niti je kome dozvol­jeno da u javnosti komentariše sa­držaj razgovora.

Holbruk je Karadžiću prodao ciglu. Prevario ga je. Nije imao ovlašćenje da mu da ga­rancije da neće biti uhapšen ako se po­vuče. Ubijedio ga je, a Radovan zna zašto je to prihvatio

Ipak procure vijesti da je upravo ova grupa odlučila o nastanku Evropske unije, uvođenju eura i dolasku Ba­raka Obame na vlast, ali i da se Sr­biji - pod određenim uslovima - po­nudi zeleno svjetlo za ulazak u EU ili da se raspravljalo šta Zapad mo­že da učini kako bi udaljio Rusiju od Srbije.

O pozivu Brnabićevoj više se nije mnogo govorilo u javnosti, a da bi se moglo naslutiti o čemu će razgo­varati, trag je ukazao na Trilaterarnu komisiju, koja je nastala 1973. kao svojevrsno proširenje, forum koji prethodi sastancima Bilderbe­rga. Osnivač obiju organizacija je Dejvid Rokfeler, a počasni član ču­veni američki diplomata Henri Kisindžer.

Trilateralna komisija, koju čine vo­deći ljudi finansijskih institucija, ba­naka, poput Goldman Saksa, Evro­pske centralne banke, MMF, veli­kih korporacija, kao i nekoliko bi­vših predsjednika, premijera, šefo­va diplomatija, profesora, rektora uglednih univerziteta - sasataće se ove godine u Singapuru (od 23. do 25. marta). Prije četiri godine to je bilo u Beogradu, kada je pozdra­vnu riječ održao premijer Vučić (za­nimljivo, sastanku je prisustvovao i predsjednik Dodik).

- To je bio prvi najozbiljniji događaj za Beograd poslije sahrane Josipa Broza Tita - tvrdi za Faktor Jovan Kovačić, član Izvršnog komiteta Trilateralne komisije, predsjednik Srpske grupe Trilaterale i tink tenk organizacije Ist-vest bridž.

Šta Ana Brnabić može da donese sa sastanka Bilderberg grupe?

- To je veliko priznanje Srbiji, jer znači da je Srbija prepoznata kao stabilna zemlja koja može da po­stane korektivni faktor u mnogim oblastima. Ne može Ana da se vra­ti sa nečim opipljivim, jer to nije organizacija koja dijeli dipolome, medalje ili direktive. Neće u Bilde- rbergu niko reći: ‘E, Ana, sada se vrati i uradi to i to‘.

Nego će reći: ‘E, Ana, hajde ti na­ma sada ispričaj šta se radi ta­mo u toj Srbiji.

- Tako je. I veoma je važno šta će ona tamo reći, jer će je pažljivo slušati. S druge strane, ona će se vra­titi sa ozbiljnim insajderskim isku­stvom, a ona je dovoljno mudra i pametna da vidi reakcije na ono o čemu će se tamo govoriti. Ona će u Beograd donijeti dobar presjek onoga šta ljudi koji su jako moćni misle o Srbiji i regionu. Prema to­me i Srbija će imati priliku da nešto koriguje.

Zašto onda postoji ta fama o vla­darima iz sjenke, da je to mjesto gdje se donose odluke?

- Zato što neko protura tu famu. Da se nije desio konflikt između Rusi­je i SAD, Rusija bi imala grupu u Trilateralnoj komisiji. Zato što su­protstavljena mišljenja treba suko­biti na intelektualnom nivou. Jer ako se to ne uradi, onda su šanse za rat veće.

Član ste svih tih organizacija, osjećate li se kao moćan čo­vjek?

-  Da li vam djelujem kao moćan čovjek? Uopšte nisam moćan niti sam uticajan, trudim se svakim da­nom da budem što bolji, pametniji, razumniji i zdraviji. Imam firme ko­je se bave konsaltingom i lobira njem, živopisan CV, bio sam novi­nar, savjetnik u OHR, spajam lju­de i interese, politiku, biznis. A poenta nije samo u tome da pozna­jete uticajne ljude, nego morate da zaslužite njihov respekt, a to može­te samo ako ste pametni i sposo­bni; respekt se ne kupuje.

Šta mislite zašto ljudi mrze te moćnike iz sjenke? Rokfelera, Soroša...?

-  Uopšte ne razumijem zašto mrze Rokfelera, to je samo zavist. Ali ra­zumijem zašto mrze Soroša. On se direktno miješa u poslove stra­nih država, za razliku od Rokfele­ra koji analizira ali se ne upliće. Soroš direktno radi preko Otvore­nog društva, e sad, nekome to pri­ja, nekome ne.

Kao novinar ste bili sudionik pre­govora u Ženevi i Dejtonu. Kako se Ričard Holbruk nametnuo kao glavni pregovarač?

-  On je najegocentričniji čovjek ko­ga sam ikada upoznao. Uopšte ni­je trebalo da bude uključen u pre­govore, nego je ubačen kada je izaslanik SAD za bivšu Jugoslavi­ju Robert Frejžer poginuo na lgmanu 1995. Holbruk je bio trkač, trudio se da bude alfa-muškarac, kauboj. Ali mozak cijele operacije je bio Voren Kristofer i njegov tim.

Kako je onda došlo do toga da Holbruk da garancije Karadžiću da neće biti uhapšen ako se po­vuče?

-   Prevarili su Karadžića samo tako, jer on apsolutno nije imao takva ovlašćenja. Prvi sam, kao dopisnik Rojtersa, javio vijest da će Karadžić tokom te nedjelje da siđe sa vlasti. Čekao sam namjerno nedje­lju prije podne da objavim vijest i da izazovem pometnju, jer su svi bili u Dubrovniku i po drugim gra­dovima na moru. Držao sam taj dokument u ruci i moj prvi kome­ntar je bio da on nema ovlašćenje da to uradi. Prodao mu je ciglu. Prevario ga je. Ubijedio ga je, a Radovan zna zašto je to prihvatio.

Učestvovali ste u svrgavanju Slobodana Miloševića. Jeste li zado­voljni rezultatom?

-   Ne, očekivao sam da ćemo mno­go, mnogo brže postati visoko ra­zvijena zermlja. U svakom pogle­du: ekonomskom, demokratskom, institucionalnom.

Šta se ispriječilo?

-   Spriječile su objektivne okolnosti koje su vodile porijeklo iz subjekti­vnih razloga. NATO bombardovanje, sankcije, ubistvo Zorana Đinđića, činjenica da je naša javnost birala lidere koji su takvi kakvi je­su. A, opet, neki od njih nisu shvatali da njihova pobjeda na izborima nije dozvola za dijeljenje ratnog pli­jena, nego obaveza prema narodu.

Danas kada gledate opoziciju, to su sve oni isti ljudi od ranije. Pre­tpostavljam da sa osmijehom gledate na to.

-   Nije mi do smijeha, nikako. Da bi vlast bila dobra i mudra, mora da ima jaku opoziciju kao korektiv.

Onda vlast u Srbiji nije ni mudra ni dobra?

-   Nisam to rekao. Ne zato što bra­nim Vučića! Tako sam branio i Tadića. Nego zato što poštujem insti­tucije. Vučiću i meni je ideološko porijeklo drugačije, ali prihvatam činjenicu da čovjek može da se pro­mijeni. Svaka čast, on je napravio neviđen salto. Ljudi ga ne vole, pri­čaju ovo-ono, međutim, na biračima je da kažu šta misle. Nisam opozicionar niti politički aktivista, mogu samo kao građanin da ka­žem da mislim da su neke stvari dobre i da su, kao kod svake vla­sti, neke loše. Mi smo tu da pomo­gnemo Srbiji.

Postoje različita mišljenja šta je dobro za Srbiju.

-   Živio drug Tito! U njegovo vrijeme svi su bili fudbalski selektori i tu se završavalo razmišljanje. A sada su svi geopolitički stručnjaci. Svi se razumiju u sve. U Titovo i Slobino vrijeme, ti si morao da budeš neko i nešto, da bi te neko čuo.

Da li su ta Miloševićeva vreme­na bila najteža za vas?

-   Sloba je fenomenalno znao da vlada sivom masom birokratije na kojoj se temelji država, i zato je to­liko i ostao na vlasti. On ih je nasli­jedio i privukao, nije ih mnogo mi­jenjao i zato je to i funkcionisalo uprkos ratovima, sankcijama, hao- su. Ali je mogao mnogo bolje da odigra stvari, suviše kasno se sje­tio Dejtona. I u Rambujeu je treba­lo da odigra totalno drugačije. On je iz Dejtona izašao kao mirotvo­rac. Dali su mu dvije godine da ri­ješi pitanje Kosova. I dan-danas je ostala tajna zašto nije, ko ga je ta­ko savjetovao. Vlast je obaveza, teška muka, naročito kada se nala­zite u Srbiji i imate rak-ranu koja se zove Kosovo.

Da li je bivši agent MI6 Džordž Bazbi vaš kum?

-   Komplikovano je.

A da li je tačno da on ruši Vuči­ća, kako su krajem godine pisali neki beogradski mediji?

-   Bože sačuvaj! Ja ne znam. Ja u tome ne bih nikada učestvovao, da rušim bilo koga, ne Vučića. Za­to što sam učestvovao jednom ru­šenju, kao što kažete za Slobu, bio sam tu jer je u pitanju bila demokratija na djelu. Zašto bih učestvovao u nečemu što je protiv želje naro­da? Mogu da se ne složim sa že­ljom naroda, ali onda, da li ću da pljujem narod ili ću da učinim sve što je u mojoj moći da učinim situ­aciju boljom. Treba da promijeni­mo razmišljanje i način ponašanja političara, ali to se ne radi njihovim
rušenjem, nego na mudar način, diplomatski, politički. A to za Bazbija, koliko ja mogu da znam, apso­lutno nije tačno. Čovjek je u penzi­ji, gleda svoja posla.

Jednom špijun, uvijek špijun.

-   Ma, nije tačno. Ako je suditi po knjigama, kada odeš u penziju pre­daš svoju legitimaciju, paze te da ne talasaš mnogo i gotovo. A to što po kafanama pričaju...

Pa po kafanama pričaju da str­anci vole ovdje da ruše vlast, što nije netačno.

-   Pa dobro. Nisu stranci ovdje sru­šili Miloševića. Nego narod.

I nije baš!

-   Dobro, neko je tu nešto malo po­gurao. Zato je meni smiješno kada Amerika kaže da se Rusija umije­šala u izbore. A od Drugog svje­tskog rata Amerikanci su se mije­šali u 96 izbora širom svijeta, ako se ne varam, a Rusi u svega 33, tako da je 3:1. E, sad kada su po­pili svoj gorki lijek i osjetili kako to izgleda na sopstvenoj koži, onda su pošizili. Ne vjerujem da su Rusi uopšte odigrali bilo kakvu odlučuju­ću ulogu u Americi. Ali uvijek je bi­lo lobiranja za svoje interese dru­gim metodama. Imate instrumente u svojim rukama i normalno je. Ako ja imam neke planove za Indiju, meni je jako bitno ko je tamo na vlasti. Ako imam ogroman interes i te tako ću da se brinem, pa ću da radim da moji ljudi dođu na vlast. Danas je svijet globalno selo.

Šta mislite kako će proći na iz­borima proevropski blok u BiH koji predvodi bivši ambasador, Draško Aćimović?

-I on je iz Ist-vest bridža. Mislim da će dobro proći. Narodu je više dosta određnih strahova i dobro je ako polazimo od ideje da imamo EU kao cilj da bismo sebe ojačali i sproveli sve teške reforme. Mislim na cijeli region.

Jeste li još savjetnik predsjednika Dodika?

-  Ne, ja sam njegov prijatelj i on je moj.

Zašto se raskinuli savjetnički ugovor?

- Jednostavno nije više bilo potrebe. Imali smo divnu sradnju, a ja poštujem svačije mišljenje, naročito svih izabranih lidera.

Kako, kao ekspert u političkom konsaltingu, ocje­njujete Dodikove poteze?

-  Najbolje govori podatak da je na vlasti ovoliko koli­ko je. Nije na meni da ocjenjujem, to će reći narod na izborima. On jeste sačuvao mnogo toga u Repu­blici Srpskoj: ustavne promjene nisu prošle, raspaki- vanje Dejtona nije, sačuvao je policiju, ima toga jako mnogo. Da li je to sve što treba narodu u Republici Srpskoj da bude zadovoljan, to je pitanje za narod?

A šta mislite o njegovoj kandidaturi za Predsje­dništvo BiH?

-  Mile je legenda, pošto više ne može da se kandidu- je za predsjednika Repubkike Srpske, biće interesa­ntno gledati kako kao član Predsjedništva BiH doče­kuje one koji ga ne vole ili ga stavljaju na crnu listu. Što bi Englezi rekli: 'Mile je veći od života, a veliki je i ovako'.

 

 


03.03.2018.

Delphi Forum on Western Balkans

Safe and Secure Western Balkans an Imperative for European Stability - 2018 Delphi economic Forum

The European road of the Western Balkans and the obstacles

After several years, the West is again turning its eyes to the countries of the Western Balkans, knowing that the stabilization of the region is crucial to prosperity in Europe. They agreed to the "Geopolitics of the European Borderlands: The Western Balkans" speakers .

The moderator of the discussion, Jovac Kovacic, President of East West bridge and President of the Serbian National Group of the Trilateral Commission, started making a summary of the fragile balance in the region and stressed that "the stabilization of the border is of great importance for the whole of Europe."

CSR Vice-President for Europe, Eurasia and the Arctic, Heather Conley , analyzed the American view of the Middle East countries' history, as well as a historical review of how the United States viewed the countries of the Mediterranean Basin before and after the collapse of the Soviet Union. Referring to the countries of the Western Balkans, he said the United States knows how to help the region. He added that their interest was revived, due to Russia and China, which also showed keen interest.

Deputy Foreign Minister George Katrougalos made a brief analysis of Europe and how the European countries face the Balkans, stressing that there are different approaches to some issues, especially in terms of European enlargement. However, he stressed that Greece has bilateral co-operation agreements with all the countries of the Western Balkans, as it wants to play an important role in the region. He even noted that with Albania, Greece is too close to resolving all issues.

New Democracy Foreign Minister George Koumoutsakos recalled the wars of the region and stressed that "the period of the 90s taught us that we must keep the Balkan" ghosts "in sleep." He expressed the conviction, his own and the main opposition party, that the future of the Balkans is a European affair, considering that enlargement should be done without disturbing the balance within the EU. or NATO. That is why, he said, bilateral issues between countries must first be settled. "The future of the Balkans will either be European or will be traumatic," he concluded.

Britain's interest in the region of the Western Balkans was confirmed by Kate Smith , Ambassador of Greece to Greece . It enumerated the problems that need to be solved within countries, such as extreme voices, great crime, media interventions and much more. All this makes the countries vulnerable to the external factor, said Ms. Smith, underlining the concern in London of the growing influence of Moscow and Beijing in the Western Balkans.

Dr. Ivo Josipovic, a former Croatian president and a professor at the University of Zagreb , made a historic review of the positions of the Western Balkan countries during the World Wars, stressing that tensions between the countries in the region have been going on for decades. Referring to Croatia, he estimated that the country was going better and better by 2013, but since then things are backward. By listing the obstacles to joining the common European future of the countries in the region, he spoke of low democratic standards, low living standards, tensions between countries, corruption and increasing nationalism. While among the problems, he put the issue of the name of FYROM.

The problems of the countries of the Western Balkans were also held by George Ciamba , Foreign Minister for Romania's bilateral and strategic affairs , despite the fact that his country managed to achieve very strong growth rates by undertaking a series of reforms. The Minister urged Europeans to act together to pursue reform efforts in the Balkans and tackle various issues such as crime, security and extremism.

"Jihadism" is the number one security problem in the Western Balkans, said Spyridon Litsas, assistant professor of International Relations at the University of Macedonia , stressing that Salavism has been there for centuries. Mr. Litsas analyzed the roots of jihadism, considering it to be a dominant trend. He stressed the difficulties in his approach, as well as the fact that it is a huge problem for the security of the countries.

The West has lost interest in the Western Balkans in recent years, said Constantina Botsiou, Director of the Institute of Democracy, Konstantinos Karamanlis , but added that this interest has been re-emerging lately. Ms. Botsyu, also referred to the issue of Russia and China, but he also put in the frame and Turkey trying to confirm its validity. Concerning the name issue of FYROM, he stressed that "mutual respect for identities is the basis for the settlement of disputes".

Dr. Lars Hansel, Head of the Europe-North America Department of the Konrad-Adenauer-Stiftung University in Germany , highlighted China's ambiguous role in the region, saying its contribution to the stabilization of the Western Balkans is important for the European Union.

The annual conference is organized under the auspices of the President of the Republic of Cyprus Mr Prokopios Pavlopoulos from the non-profit corporation Delphi Economic Forum. The event is organized with the support of the Region of Central Greece and the Municipality of Delphi.


03.02.2018.

Bilderberg i Srbija

Ko su tajna društva u koja se stalno upire prstom da VUKU KONCE IZ SENKE i otkud Srbija na jednom takvom sastanku

Ko su tajna društva u koja se stalno upire prstom da VUKU KONCE IZ SENKE i otkud Srbija na jednom takvom sastanku

B. Gigović Grubić | 03. 02. 2018 - 11:00h

Vekovima se ljudi pitaju ko im kroji sudbinu i postoji li neka "nevidljiva ruka" koja diktira koje će se države brže razvijati, a koje će ostati na samom dnu civilizacijskoj razvoja. Teoretičari zavere upiru prstom na razne tajne organizacije za koje navode da su svetski krojači sudbine, iliti predsednici svetskih vlada u senci.

 
 
 
 
Sorti_bildenberg_blic_safe_sto
 

Pre nekoliko dana Srbijom je "odjeknula" vest da će jednom tako moćnom sastanku da prisustvuje i srpska premijerka Ana Brnabić. U pitanju je Bilderberg grupa. Oni će se okupiti u Torinu u Italiji od 7. do 10 juna. Ovom sastanku, prethodiće okupljanje Trilateralne komisije čiji su članovi najmoćniji iz sveta politike i biznisa.

 

Trilateralna komisija sasataće se ove godine u Singapuru od 23. do 25. marta, a podsetimo, pre četiri godine centar njihovog okupljanja bilo je Beograd.

Foto: Trilaterale Kommission / Wikipedia

Trilateralna komisija nezvanično se zove svetska vlada u senci, nastala je 1973. godine i broji oko 400 članova, među kojima ima i osam Srba. Četiri člana su javna i to novinar Jovan Kovačić, biznismen Tahir Hasanović, Slavko Carić i Aleksandar Nikolić.

Trilaterala

Trilateralu je osnovao Dejvid Rokfeler, a čija je reč bila presudna i prilikom izbora članove komisije. Kao idejni tvorac navodi se Zbignjev Bžežinski, a po pravilu članovi gupe su čelnici vodećih finansijskih institucija, banaka, poput "Goldman Saksa", Evropske centralne banke, MMF, potom velikih korporacija, kao i nekolicina bivših predsednika, premijera, šefova diplomatija, profesora, rektora uglednijih univerziteta.

Ima tri kopredsednika i to po jednog iz Amerike, Evrope i Japana. Po pravilu član komisije ne može da bude osoba koja je na javnoj ili državničkoj funkciji, već njih čine ugledni bivši političari i osobe iz poslovnih krugova, kao i istaknuti intelektualci, najčešće univerzitetski profesori.

Sastanci Trilateralne komisije i Evropskog komiteta Trilateralne komisije se, po pravilu, održavaju na godišnjem nivou, svaki put na drugom mestu, a izvršni komitet sastaje se nekoliko puta godišnje.

Kovačić, koji se nalazi na čelu NVO "Ist vest bridž", a koji je povezan sa Trilateraolm, rekao je nedavno da je sjajna vest što je Brnabić pozvana na skup Bilderberg grupe, te da to govori da im se sviđa spoljna politika koju vodi naša zemlja.

- Njoj i našoj zemlji je ukazana velika čast. Sama činjenica da nisu zvali premijera Albanije ili Makedonije govori da misle da imaju šta da čuju od predstavnika Srbije - poručio je Kovačić, gostujući na RTV Vojvodini.

Govoreći o tome da li su Bilderberg grupa i Trilaterala zaista toliko moćne da vuku konce po svetu, kaže da je istina negde na sredini. Objašnjava da se na tim sastancima diskutuje, često sa aktuelnim predstavnicima izvršnih vlasti.

- Ne može nijedna organizacija da nametne recimo jednoj Americi ili Nemačkoj šta će da radi - odgovorio ovako Kovačić na pitanje da li su ove dve grupe zaista vladari u senci.

Bilderberg grupa

Ova moćna grupa prethodnica je Trilateralnoj komisiji, koja predstavlja jedno njeno krilo. Bilderberg grupa je osnovana 1954. godine a broji između 120 i 140 članova. Skupovi su tajni, bez prisustva medija i nikome nije dozvoljeno da o njima bilo šta komentariše u javnosti. Okupljaju se jednom godišnje i to svaki put na drugačijoj lokaciji.

Na skupu se, prema podacima dostupnim javnosti, razmatraju i razrađuju teme koje formuliše takozvani uži krug, koji čine regionalni direktori i provereni članovi elitnih organizacija u svetu.

Mnoge zasluge se pripisuju ovoj grupi a među najvećim su osnivanje EU, NATO bombardovanje Srbije, ali i izbor američkog predsednika Baraka Obame. Po nekim izvorima, na njihovim sastancima rođen je i evro.

Tvrdo jezgro ove grupe činili su Dejvid Rokfeler, koji je preminuo prošle godine i Henri Kisindžer, a ostatak članova se bira i poziva po trenutnoj aktuelnosti, odnosno po tome koliko je perspektivno "ulagati" u njih. Naziv je dobila po hotelu Bilderberg u Holandiji u kojem je održan i prvi sastanak.

Masoni

Veliku pažnju oduvek su izazivali masoni koji su se prvi put okupili u bratstvo pre više od tri veka. Slobodni zidari, kako se nazivaju, širom sveta imaju dva miliona članova. Za njih se kaže da su najstarije bratstvo na svetu, a mnogi moćni ljudi u svetu bili su deo ovog, kako ga nazivaju, tajnog društva. Među njima su Džordž Vašington, Bendžamin Frenklin, Vinston Čerčil, Mocart, Frenklin Ruzvelt, Džerald Ford, Henri Ford, Džon Vejn...

Pošto je među njima bilo državnika, smatra se da su imali velikog uticaja na vođenje svetske politike.

Vrata ovog društva zauvek su ostala zatvorena za žene, jer u ovo bratstvo i organizaciju mogu da uđu samo muškarci. Nastalo je 1717. godine u lokalnoj krčmi Sent Pol u Londonu, kada je osnovana prva masonska loža.

Iako je masonerija nastala u Engleskoj, brzo se proširila u Francusku. I među Srbima je bilo masona, pa su to bili Živojin Mišić, Slobodan Jovanović, Ivo Andrić, Mihajlo Pupin, ali i Vuk Stefanović Karadžić, Dositej Obradović, Petar Petrović Njegoš, knez Mihailo Obrenović, kralj Petar I Karađorđević, kralj Aleksandar Karađorđević I.

Da su veliku ulogu u krojenju sudbine u Srbiji imali upravo masoni i dalje je uvreženo mišljenje. Pogotovo se to misli za period stvaranja Jugoslavije, jer je i sam Josip Broz Tito, kako se veruje, bio pripadnik ovog bratstva. Mediji su pisali i da su u bratstvu bili Goran Svilanović, Vuk Drašković i Dušan Mihajlović, ali da su iz njega i izašli.

Komitet 300

Kada se govori o najmoćnijima na svetu nemoguće je a ne pomenuti "Novi svetski poredak" i Komitet 300, za koji se veruje da je nastao još 1727. godine od strane britanske aristokratije. Članovi ovog komiteta su "aristokrate", a na samom njegovom vrhu, navodno se nalazi britanska kraljica Elizabeta. Među članovima ove grupe su čelnici osiguravajućih kuća, velikih kompanija, medijskih korporacija...

Zagovornici teorije o postojanju Komiteta veruju da je to međunarodni odbor koji utiče i organizuje svetsku politiku, trgovinu, bankarstvo, medije i vojsku.

Istoričar i nekadašnji obaveštajni agent MI6 Džejms Kolman pisao je u članku objavljenom 1981. godine o ovom komitetu i formiranju "Novog svetskog poretka".

Među članovima navode se i Abdulah II, kralj Jordana, Džon Keri, nekadašnji američki državni sekretara, Roman Abramovič, ruski oligarh, Henri Kisindžer, takođe nekadašnji američki državni sekretara, Marti Ahtisari, diplomata, Silvio Berluskoni, italijanski političar, Kamila Parker, vojvotkinja i supruga princa Čarlsa, ali i Huan Kalros, kralj Šanije i mnogi drugi....


First 1 2 3 4 5  ... Last